Mirovina, EU mirovine i različiti mirovinski sustavi
Zadnja izmjena: 30.10.2012.
Iako nema nekakve usklađene zajedničke mirovinske politike za sve članice EU (zato što su socijalne politike općenito pa tako i mirovinska politika posve u nadležnosti svake države članice) kao odgovor na postojeću krizu mirovinskih sustava i mirovina EU sve zemlje članice moraju djelovati zajedno kako bi osigurale da mirovinski sustavi unatoč krizi omoguće održiva i odgovarajuća primanja mirovina sve većem broju europskih umirovljenika. U tom smislu postoji posebni mehanizam otvorene metode koordinacije kojim se prati razvoj i rezultate provođenja mirovinske reforme i po potrebi daje neobavezujuće preporuke.
Očekivano, neke promjene zahvaćaju sve članice EU poput općih trendova sve starijeg stanovništva, sve manje rođenih i produljenje očekivanog trajanja života. Ovo posljednje je dvosjekli mač: dulji životni vijek je dobra stvar no samo ako imate osiguranu pristojnu mirovinu. Inače, bez velikih promjena u mirovinskim sustavima zemalja članica mnogi budući umirovljenici bi se mogli suočiti sa ozbiljnim financijskim problemima.
Odgovornost za sadašnje (a još i više za buduće) mirovine je na zemljama članicama EU koje ponovno procjenjuju ili reformiraju svoje sustave mirovina u svjetlu trenutne ekonomske situacije i sveprisutnog starenja stanovništva. U većini slučajeva kod planiranja privatne mirovine temelj čini klasično životno osiguranje i ponekad dodatno investicijsko osiguranje života, potom dobrovoljni mirovinski fondovi i na kraju razni investicijski fondovi. To je temelj mirovine, a sve ostalo su fina podešavanja mirovina u skladu sa individualnom situacijom i promjenama u životu svakog pojedinca. Zastupnici Europskog parlamenta traže od zemalja EU-a da održe "stabilan, vjerodostojan i održiv mirovinski sustav", kao i odgovarajuće razine mirovina u cilju borbe protiv siromaštva u starijoj dobi, stoji na web stranici EP-a.
Da to sve nije sasvim neosnovano, pokazuje ovaj tekst sa portala poslovni.hr, objavljen prije nekoliko godina - na dan 2.1.2007.:
"Naime, zbog rasta udjela umirovljeničke u odnosu na radnoaktivnu populaciju vodeće države Europe u posljednje vrijeme sve više strahuju za dugoročni potencijal svog gospodarskog rasta. Problem bi trebao biti riješen kasnijim odlaskom u mirovine te produženjem radnog tjedna ...". Iako je prošlo četiri godine, ovaj trend mirovina se nastavio u nekim bogatijim zemljama EU, a dok neke druge nije još zahvatio. Mi spominjemo samo dva primjera dobre mirovine - Nizozemsku i Švedsku.
U Nizozemskoj je još od privremenog zakona 1947., a koji je postao Opći starosni zakon (The Algemene Ouderdoms Wet) 1956. uvedena državna mirovina, zajamčena za sve nakon 65. godine života (novi prijedlog je da se ova dobna granica pomakne na 67. godinu). Dakle, državna mirovina skoro za sve zato što je glavni uvjet da ste živjeli u Nizozemskoj punih 50 godina - od 15. do 65. godine (opet, novi je prijedlog da se računa period od 17. do 67. godine). Ako ste živjeli kraće od 50 godina, onda imate pravo na proporcionalni dio te državne mirovine. Ako umirovljenik živi sam onda je ova mirovina veća nego ako živi u zajednici s još nekim (partner ili supružnik), neovisno je li ta osoba u mirovini ili ne.
Švedski sustav socijalne skrbi uključuje razne vrste naknada koje isplaćuje središnja država (kroz Försäkringskassan odnosno Švedsku agenciju za socijalno osiguranje), ali i prema potrebi lokalne uprave i županije. Jedna od tih naknada je i starosna mirovina za sve one koji su radili u Švedskoj i plaćali poreze, a isplaćuje se najranije od 61. godine života. Iznos mirovine ovisi o tome koliko dugo ste radili i visina vaših prihoda. Pored starosne mirovine postoji i zajamčena državna mirovina za sve one koji su barem tri godine živjeli u Švedskoj, a imaju mali ili nikakav prihod. Iznos mirovine ovisi o procjeni vaših potreba, te o tome ostvarujete li i neka druga prava iz sustava socijalne skrbi.
No, ako se produlji radni tjedan, povisi dobna granica za ostvarenje mirovine te tako produlji radni vijek za postojeće zaposlene tada će se i smanjiti prirodni odljev u mirovine. Tada se neizbježno nameće pitanje kako će se zapošljavati mladi ljudi, zarađivati za život, osiguranje života, podizati djecu i odvajati za umirovljenike i njihove mirovine? I uza sve to štedjeti za svoje mirovine kasnije u životu. Puno pitanja oko mirovina, a tko ima odgovore?
