Moja mirovina i EU mirovine

Kako isplata mirovina i mirovine iz državnog sustava generacijske solidarnosti u većini slučajeva neće biti dovoljna za pristojan standard budućih umirovljenika (neovisno o rezultatima referenduma za ili protiv članstva u EU) moguće rješenje je dodatna - privatna mirovina. Kod stvaranja vlastite privatne mirovine nije nikako svejedno koji se financijski proizvodi i usluge koriste: dobre odluke vam mogu mnogo novca zaraditi, a loše odluke mogu mnogo novca skinuti sa vašeg računa za mirovinu.

Ovako ili onako, ali privatna mirovina i mirovine su izravna posljedica pravovremene brige svakog pojedinca za svoju mirovinu. Zato je važno planiranje privatne mirovine kao dio cjelovitog plana zbrinjavanja i planiranja mirovine koji pored privatne uključuje i državnu mirovinu (puna starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina).

Prije planiranja, možda bi vrijedilo pogledati koliko si novca možete priuštiti odvojiti za štednju i ulaganje za mirovinu, a da si ne narušite sadašnji standard života. Pokušajte sa ovim izračunom i otkrijte koliki je zapravo vaš neto raspoloživi prihod. A, nakon što ste ustanovili čime sada (barem okvirno) raspolažete, možete provjeriti kalkulator mirovina i koliku mirovinu ili rentu možete očekivati od toga kasnije.

Mirovine, EU i mirovinski sustavi

Kako na svojim web stranicama navodi portal EUpress.net, u tekstu dana 2.2.2011.:

"Europska unija i njezine zemlje članice moraju djelovati kako bi osigurale da mirovinski sustavi unatoč krizi omoguće održiva i odgovarajuća primanja sve većem broju europskih umirovljenika, zaključio je u utorak navečer Odbor za zapošljavanje Europskog parlamenta."

Pa pojašnjava naizgled tešku situaciju, makar se čini da je u Hrvatskoj iz raznoraznih razloga još teža: EU mirovinski sustavi.

Mirovina.eu novosti

17.1.2012. U tekućoj promociji EU i duhu odluke na referendumu promovira se i ideja kako svaka zemlja članica može samostalno odlučivati o svom mirovinskom sustavu poštujući vlastite posebnosti, no ipak će biti pod svojevrsnim nadzorom institucija EU kako bi sve ostalo u okvirima EU direktiva i odluka. Dakle, svatko si može sam odrediti dokle god je to u okviru EU pravila igre. Ipak, to je manji problem kad se uzme u obzir da diljem EU cvjeta proces zakonskih promjena i podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu u skladu sa 87 milijuna stanovnika starijih od 65 godina (2011.) i tendencijom udvostručenja tog broja u sljedećih 50 godina.

23.12.2011. U svjetlu predreferendumske promocije EU postavljaju se i ova pitanja u vezi mirovina: Hoće li državne mirovine u EU biti veće nego sada? Ima li ikakve izravne veze pitanje mirovina i pristupanje Hrvatske EU? I tome slična. Kako god bilo, mudrim planiranjem može se doći do bolje mirovine u starosti - sa EU ili bez nje. Ako državna mirovina neće biti dovoljna za mirnu starost, treba nam dodatna privatna mirovina - i u Hrvatskoj i u EU. Šta se tu više ima pričat'? Pitanje je samo - kako do veće mirovine?

15.11.2011. HSLS je nedavno predstavio svoj program vezan za mirovinsku reformu, a kojem je cilj poboljšanje broja umirovljenih i radno aktivnih u Hrvatskoj. Tako HSLS predlaže da svi građani koji su se odlučili za 2. mirovinski stup u iduće dvije godine imaju pravo izbora da u mirovinu mogu otići i po uvjetima iz 1. stupa, kako bi bila izbjegnuta situacija da za desetak godina imaju i 20% nižu mirovinu od onih koji mirovinu primaju samo po modelu 1. stupa.

Još jedan zanimljivi prijedlog HSLSa vezan za umirovljenike jest uvođenje socijalnih mirovina za građane starije od 65 godina koji nemaju imovine ili prihoda. Socijalna mirovina iznosila bi 700 kuna, a dodatni uvjet za isplatu bilo bi 40 godina neprekinutog boravka ili 50 godina boravka s prekidima u Hrvatskoj. Ovi prijedlozi su na tragu modela koji relativno uspješno funkcionira u nekim članicama EU, a vrijeme će pokazati što će ostati od ove inicijative.

14.10.2011. Za mnoge umirovljenike važna stavka je i zdravstveno osiguranje, a ni tu baš kao država ne stojimo najbolje. Hrvatska značajan dio zdravstvene zaštite financira iz proračuna, a tek manji dio su participacije ili čisti privatni trošak. Prema nekim istraživanjima, više od 80% se financira iz proračuna, a do 20% je privatni trošak, od čega je manje od desetine pokriveno privatnim zdravstvenim osiguranjem.

Za usporedbu, prosječna hrvatska polica zdravstvenog osiguranja iznosi oko 20 EUR godišnje, dok susjedi Slovenci izdvajaju oko 200 EUR, a primjerice Nijemci oko 400 EUR. Nedostižni su Nizozemci sa prosječnih 2000 EUR izdvajanja za zdravstveno osiguranje godišnje po jednoj polici.

Čini se da nam treba sveobuhvatna reforma zdravstvenog sustava pa da državno zdravstveno osiguranje koje provodi HZZO i dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje budu ravnopravni partneri. Ovakva situacija jednostavno je neodrživa.

21.9.2011. Na temu mirovina i EU govorio je i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković (HDZ) osvrćući se na neslužbene informacije odnosno najave da će se braniteljske mirovine smanjiti ulaskom RH u EU što je proglasio "najobičnijom laži" jer da pitanje visine braniteljskih mirovina uopće nije bilo dio procesa pregovora o pristupanju EU.

20.9.2011. Današnji tekst u Vjesniku donosi odlučno istupanje ministra Ivića koji negira informacije objavljene u Večernjem listu i kaže: "Na dnevni list koji je na naslovnici objavio da će se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju smanjiti braniteljske mirovine, u utorak se oštrim riječima obrušio resorni ministar obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić."

Prema njegovim riječima, Večernji list jednostavno laže, a Zakon o pravima hrvatskih branitelja uopće nije bio predmet pregovora ni razgovora s Europskom komisijom. I za svaki slučaj ponovio: "Hrvatski branitelji mogu biti mirni. Još jednom im jasno i glasno poručujem da nikakva smanjenja ili usklađivanja njihovih mirovina neće biti".

13.8.2011. Još jedan spot hrvatskog MVPEI, ovoga puta o zdravstvu u EU.

11.8.2011. Hrvatsko MVPEI je objavilo spot i odgovor na pitanje mirovina i EU što će sigurno zanimati sve sadašnje i buduće umirovljenike.

14.7.2011. Nedavno je Jutarnji.hr objavio infografiku koja pojašnjava razne međuodnose u vezi mirovina u EU. Primjerice, iz kojih izvora dolazi novac za mirovine, te koliki dio BDPa se odvaja za mirovine. No, zanimljivijim se čini dio gdje se uspoređuje broj umirovljenika i broj zaposlenih: Hrvatska sa 1:1.42 je bolja od Rumunjske sa 1:1,08 koja je na začelju liste, ali i neusporedivo lošija od Nizozemske koja je sa 1:3,33 uvjerljivo vodeća.

18.5.2011. Odličan primjer različitog doživljavanja vlastite mirovine i pravovremene brige i pripreme za mirovinu je znakovito priopćenje koje danas navodi Monitor.hr u svojem tekstu pod naslovom "Merkel kritizirala mirovinske sustave zemalja južne Europe" gdje ističe zabrinutost zbog prevelikih nejednakosti u uvjetima i pravima glede mirovina, ali i radnih uvjeta i praznika. Monitor. hr citira spomenutu izjavu: "Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je u srijedu sustave praznika i mirovina u (EU) zemljama južne Europe. ..."